Penjačko-alpinistički odsjek

Penjačko-alpinistički odsjek

Da bi iskušali svoje psiho-fizičke mogućnosti i usput se dobro zabavili, ljudi se počeli baviti penjanjem. Savladavanje vertikalnih površina vlastitom snagom predstavlja veliki izazov.

ALPINIZAM

Alpinizam je penjanje po neoznačenim i neosiguranim strmim stijenama, pri čemu se za osiguranje i napredovanje upotrebljava alpinistička oprema i tehnika. Osim osiguravališta, alpinistički smjerovi većinom nisu uređeni sa stalno postavljenom opremom, već ih penjači djelomično ili potpuno sami opremaju i raspremaju tijekom uspona. Alpinistički smjerovi razlikuju se po dužini (visini) i ocjeni smjera prema UIAA ljestvici.

Alpinistička djelatnost jedna je od najtežih i najopasnijih planinarskih disciplina i zbog toga je regulirana prilično strogim pravilima. Naslov „alpinist“ i pravo vođenja pripravnika u teže smjerove stječe se tek nakon pohađanja alpinističke škole, pripravničkog staža i položenog ispita. Alpinisti se školuju pod nadzorom iskusnih penjača, a zatim, ovisno o svom iskustvu, partneru, vremenskim uvjetima i još mnogim čimbenicima biraju stijene u kojima penju te se na taj način stalno dodatno usavršavaju.

SPORTSKO PENJANJE

Sportsko penjanje razvilo se iz klasičnog alpinizma, čiji je sastavni dio slobodno penjanje, ono je atraktivna sportska disciplina koja se počela razvijati sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća, u čemu su od samoga početka aktivno sudjelovali i hrvatski alpinisti. Za razliku od klasičnog alpinizma, u sportskom penjanju oprema služi isključivo za osiguravanje, ali ne i za napredovanje. Glavna obilježja ovog sporta su kratki penjački smjerovi ekstremne težine, natjecanja između penjača. Sportsko penjanje iziskuje vrhunsku uvježbanost penjača, što se postiže redovitim treningom uz stručan nadzor.

Što se više razvijao, ovaj novi sport, sve je manje imao dodirnih točaka s planinama i planinarstvom i sve više se odvijao u dvoranama i prirodnim stijenama s uređenim športskim smjerovima. Unatoč  tome, kako i svijetu, tako i u nas, i dalje je vezan za planinarske udruge i saveze, pa tako i za UIAA.

Iako je danas profesionalno penjanje više vezano uz treninge i natjecanja u dvoranama i danas se organiziraju sportsko penjačka natjecanja i događaji na prirodnim stijenama.

Sportskim penjanjem se diljem svijeta bave različiti uzrasti, od predškolaraca do ljudi u “trećoj dobi”.

Treninzi u dvorani, na umjetnim stijenama vrlo su popularni i među rekreativnim penjačima jer omogućavaju pripremu za uspone u prirodi, a i dostupniji su tijekom radnog tjedna i zimskih uvjeta u odnosu na stijene u prirodi.

Penjanje u prirodi neizostavni je dio penjanja, kako profesionalaca tako i rekreativaca, jer donosi jedinstven osjećaj povezanosti s prirodom, ali i svima nama dobar osjećaj uspjeha kada svladamo smjer u koji smo uložili puno fizičkog i psihičkog.

OSNOVNA RAZLIKA IZMEĐU SPORTSKOG PENJANJA I ALPINIZMA                                              

-       ogleda se u ciljevima tih djelatnosti i veličini opasnosti.

Dok je u  alpinizmu cilj planinareći i kombinirano koristeći penjačke vještine savladavati tjelesne i psihičke izazove i rizike povezane s kretanjem na nepristupačnim i opasnim terenima u planini, u sportskom penjanju cilj je čim uspješnije savladati samo stijenu bez korištenja tehničkih pomagala(slobodnim penjanjem).

DRUGIM RIJEČIMA LJUDI SE BAVE SPORTSKIM  PENJANJEM  RADI REKREACIJE I SPORTSKIH MOTIVA, A NE ZATO ŠTO SU  IM  TE VJEŠTINE POTREBNE ZA SAVLADAVANJE SLOŽENIH USPONA I IZAZOVA NA PLANINSKIM TERENIMA

OPREMA ZA SPORTSKO PENJANJE:

Penjačice: penjačka obuća napravljena od raznih materijala i vibram gume,a koriste se za lakše penjanje. Povećavaju trenje između penjačevih stopala i stijene.

Penjački pojas: služi za osiguranje penjača prilikom pada; preko njega se navezujemo na uže.

Uže: se sastoji od jezgre i košuljice, te kontrolne niti. Koriste se dinamička užeta radi amortizacije pada, debljine od 9.1 do 11.0 mm, dužine od 60 do 70 m.Uže mora imati UIAA oznaku.

Torba za uže: u njoj se nosi uže do penjališta. Svaka torba ima podlošku na koju stavite uže dok penjete

Zamka: statično pomoćno uže, dužine 5-6 m. Koristi se za osiguranje prilikom samospuštanja.

Gurtna: služi za izradu sidrišta, kod samospuštanja, samosiguranja. Nalazimo ih u raznim širinama i dužinama.

Karabiner s maticom: je metalni dio opreme koji služi kod izrade sidrišta, kod osiguravanja partnera, samospuštanja ili kada želimo da ono šta stavimo u njega tamo i ostane. Maticu obavezno zatvarati.

Komplet: dio opreme koji se sastoji od dva karabinera i gurtne. Veza između užeta i stijene. Gornji karabiner se ukapča u spit (ravna bravica), a u donji karabiner se ukapča uže (zaobljena bravica).

Revolver karabiner: koristi se samo kao donji dio kompleta.

Vrećica za magnezij i magnezij: magnezij smanjuje znojenje ruku, povećava trenje prilikom hvatanja hvatišta. Nalazimo ga u prahu, granulate ili tekući.

Penjačka kaciga: kod penjača se ne vidi često penjačka kaciga iako je njezina upotreba uvijek preporučljiva. Najčešće je upotrebljavaju sportski penjači koji penju smjerove iz više dužina ili dugačke smjerove u prirodnim stijenama. Preporučljiva je kod učenja tehnike penjanja u vodstvu.

SREDSTVA ZA OSIGURAVANJE PARTNERA I SAMOSPUŠTANJE: karabiner s maticom, osmica,tuber i reverso, grigri, sum, cinch, yo-yo.

NOVOSTI IZ KATEGORIJE

Penjačko-alpinistički odsjek

 

FOTOGALERIJA

Crna Gora 2017

  26 fotografija

 

FOTOGALERIJA

KG DP 33.480 m

  39 fotografija