Inicijativa Čisto podzemlje objedinila je onečišćene špilje i jame iz arhiva 12 speleoloških udruga. U manje od godinu dana, tako je prikupljeno podataka o preko 550 onečišćenih lokaliteta, a pouzdano se znaa to nikako nije konačan broj. Čak i s ovakvom nepotpunom bazom dolazimo se do preko 5% ugroženih speleoloških objekata. Ujedno je sve objavljeno online http://cistopodzemlje.info/?q=home
Polovica teritorija Hrvatske je krški teren: ugrubo se može reći da tu spada čitavo područje južno i zapadno od Karlovca. Upravo na takvom šupljikavom terenu nalaze se gotovo svi naši podzemni objekti. Procjena je da imamo najmanje oko 10.000 istraženih špilja i jama, a njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Zapravo, na nekim su područjima one toliko česte da se podzemlje može zamisliti kao prozračna spužva. Premda toga uglavnom nismo svjesni, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo ispod sebe kriju splet podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav je stvarno značajan jer se u krškom podzemlju krije 80% zaliha pitke vode! Ovo je podatak koji vrijedi ponoviti: prema podacima Hrvatskih voda većina obnovljivih zaliha pitke vode dolazi iz podzemlja krša.
Tek kada shvatimo razmjere problema možemo ozbiljno razmišljati i poticati njegovo rješavanje! Zato je prvi korak u djelovanju Inicijative popisati i javno objaviti lokacije svih onečišćenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Samo kroz javnu objavu količine bačenog otpada diljem zemlje možemo potaknuti promjenu ponašanja ljudi u lokalnoj sredini, a ujedno i izvršiti dodatan pritisak na rješavanje ovog problema putem državnih institucija. Danas znamo da se u mraku kriju tisuće kubika komunalnog otpada, plastike, građevinskog materijala, klaoničkog, medicinskog i drugog otpada koji se desetljećima polako raspadaju i truju živi svijet i zalihe pitke vode. U idealnom svijetu, svaki i posljednji građanin znao bi da bacanjem otpada u podzemlje izravno ugrožava vlastito zdravlje. Ovakav cilj je dugoročan i težak, pa lako može postati isprika da se ne učini ništa. Upravo stoga namjera je ove Inicijative i stranice educirati prvenstveno nas špiljare da postanemo glasnogovornici zaštite podzemlja koje istražujemo.
Prvi korak je stalno sudjelovanje svih Hrvatskih speleoloških organizacija u izradi centralizirane i javno dostupne baze podataka - prijavite bacanje otpada u podzemlje!
Šibensko - kninska županija za sada je na vrhu po onečišćenju podzemlja a prva u odnosu na broj onečišćenih speleoloških objekata na 100.000 stanovnika županije - na poveznici Golubnjača u Grulovićima možete vidjeti sami razmjer onečišćenja djelovanjem čovjeka http://www.sv-mihovil.hr/clanci/golubinka-u-grulovicima-duzina-1054m-dubina-60m/21.html a sama špilja zauzima sa svojom duljinom od 1.054 metra 54. mjesto u Hrvatskoj.
U poslijednjih nekoliko mjeseci baza onečišćenih špilja i jama popunila se na preko 550 objekata, a inicijativi Čisto podzemlje priključilo se već 12 speleoloških udruga diljem Hrvatske.
20.02.2015, 07:50
Aida Barišić
