Na Konj, najviši vrh Kamešnice, koji sa visinom od 1.856 m zauzima drugo mjesto na dinarskom gorju, iz pravca Podgradine zadnji put smo se penjali prije više od 4 godine. Do Podgradine se dođe tako da se nakon što se na Kamenskom prijeđe državna granica sa BiH, skrene desno kod vodne crpne stranice u mjestu Podgradina i vozi do izvora Ozrin (735 m/nv) na kraju sela.
Na uspon se odlučilo poći 18 članova HPK Sv. Mihovil. Visinska razlika koju treba savladati je 1.160 m. Lijepo vrijeme, prekrasni vidici i raspoloženi planinari doprinijeli su tome da smo relativno brzo tj. za oko 1.5 h stigli do planinarskog skloništa Pešini Vrilo koje se nalazi na visini od 1400 m. Tu smo zatekli nekoliko ljubaznih planinara iz PD Kamešnica koji su i domaćini jer se brinu od tom skloništu. Nakon kraćeg odmora krenuli smo dalje prema vrhu, Odmah iznad pl. skloništa nalazi se vidikovac (Pleće) sa kojeg puca predivan pogled na Buško jezero i planinu Tušnicu koja ga natkriljuje sa visinom od 1.656 m. Planinarski znalci, sa tog mjesta, lako će prepoznati i ostale bosanske planine kao: Goliju, Cincar, Vran i Čvrsnicu. Ispod nas duboko dolje prostire se istočni dio Livanjskog polja koje je ispresijecano melioracijskim kanalima, a grad Livno kao i ostala mjesta uokolo vide se kao na dlanu.
Staza nas u cik-cak liniji vodi prema hrptu Konja. Tu je ona najstrmija. Nekad je bila šumovita. Nekad je bila puna ostataka spaljenih stabala. Ipak danas je daleko lakše prolaziti njome nego li prije četiri godine jer je većinom očišćena. Dolaskom na početni dio hrpta, koji se zatim blago penje do samog vrha, predstavlja i najatraktivniji dio uspona. Strme kamenite padine sa lijeve i desne strane staze spuštaju se i do tisuću metara do Livanjskog polja. Otvaraju se pogledi prema svim vrhovima Kamešnice, Biokova i ostalih znanih i dragih planina.
Dolaskom na sam vrh Konja, u zavjetrini čekamo one koji su malo zaostali, ne toliko što su bili slabiji, već što su htjeli upiti što više dojmova, jer većina ih je ovdje prvi puta..i pomalo im zavidim, jer prvi dojmovi su i najljepši. Cijelo društvo se okupilo u vremenu od oko 3 h što je relativno brzo. Opuštanje na suncu uz hranu i pokoje piće potrajalo je sve do mog prijedloga da imamo dovoljno vremena za popiti kavu u Livnu, naravno ako odmah krenemo nazad. Prijedlog je prihvaćen i nakon silaska ubrzo smo prošetali centrom Livna, popili piće u jednom od kafića a, neki pojeli ukusne i jeftine kolače u obližnjoj slastičarnici.
Uslijedio je povratak uz zaključak..bilo je za pet!
28.10.2013, 07:38
Neven Magazin
