Jedna od poznatijih šibenskih novih atrakcija je poznati Terraneo festival. Slučaj je htio da su u pripremama prvog u Šibeniku našli speleolozi DDISKF-a. Kako to obično biva večeri su se ispunile pričom i nekim novim idejama, pa tako i objedinjenjem nacrta jedne od najvećih hrvatskih špilja.
Dosta je vremena prošlo od tih večeri, no napokon smo donijeli odluku da se upustimo u dugi posao slaganja poligona i kanala. Zaključili smo da bi najbolje bilo složiti „klasični“ dio špilje kojeg su u najvećem dijelu topografski snimili Velebitaši odnosno Marijan Čepelak (Maligan) točno prije trideset godina. U usmenim kontaktima doznali smo da nacrt nikada nije sređen. Poznavajući metode crtanja u kojima u tadašnja vremena nije korišten lamenirani milimetarski papir već su se za vodene dijelove objekta pisale tablice sa lijevo-desno, gore- dolje udaljenostima na mjernim točkama, tako da bi i na rekonstruiranom nacrtu bili tek obrisi bez drugih detalja kao što su perspektivni kamini, moguća mjesta napredovanja, sige, zaključili smo da je najpametnije krenuti s crtanjem ispočetka.
Povoljni moment cijele priče je da je Maligan vrlo precizno snimio poligon koristeći se trasirkama i u praksi ga provjerio prilikom spajanja dvaju dijelova sustava. Iako ga nemamo u tom izvornom brojčanom obliku, u speleološkoj literaturi je objavljen smanjen prikaz poligona koji će nas uz dobre opise dijelova špilje navesti gdje tražiti kanale i ukazati na mjesta gdje smo eventualno pogriješili pri mjerenju.
Tako smo krenuli u za dalmatinske speleologe pomalo neobične špiljske ambijente gdje se uglavnom ne treba služiti penjanjem po užetu već plivati kroz duge kanala sustava. Za noćenje i odmor smo se služili prostorom 1. Hrvatskog speleološkog doma u Novom Kršlju koji su nam uz gostoprimstvo ustupili upravo DDISKF-ovci koji se godinama brinu o njemu.
Kako smo zbog raznih obveza krenuli malo kasno u jesen vrlo brzo smo se suočili sa vodenim maticama koje su nam zatvorile dijelove sustava, ali i pružile nezaboravno iskustvo i puno zabave.
Do danas je nacrtano 2.947 m sustava što je blizu trećine prve faze, odnosno sređivanja „klasičnog“ dijela sustava, pretpostavljamo dovoljno da dokažemo ozbiljnost namjere. Nastaviti ćemo dalje čim nas voda malo pusti i kroz neko vrijeme složiti lijepi nacrt koji bi nam svima trebao biti na ponos, s kojim ćemo sa zadovoljstvom ući u sustav i novim jakim svjetlima, električnim bušilicama i ronilačkim tehnikama tražiti nove dijelove.
U dosadašnjim akcijama su sudjelovali : Aida i Teo Barišić, Mario Blatančić, Zlatan Trokić i Goran Rnjak (SOSvM), Dina Kovač (SOV) i Marin Glušević (SOM) koji je načinio atraktivne fotografije i opisao tijek jedne akcije na web stranici Mosora.
Više o članku na http://www.hpd-mosor.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=622:panjkov-ponor&catid=10:speleoloskiodsjeknovosti&Itemid=8
09.12.2013, 21:43
Teo Barišić
