Špilja Duliba u kanjonu Krčić

Špilja Duliba u kanjonu Krčić

U Dulibi je istraženo i topografski snimljeno ukupno 716m duljine kanala što je svrstava u red velikih speleoloških objekata i šestu špilju po duljini u Šibensko - kninskoj županije. Najdublja točka je -19m i nalazi se pedesetak metara od ulaza.

Zriiiin....

Halo! Zovem te da vidim kako si?......A što?......Mene sve boli. Valjda nisam dugo bio u jami......Ajde Vjetre što misliš kako je meni. Ja nisam skoro godinu dana. Slušaj zasad je 447 metara duljine i 19 dubine. Baš sam jutros unio.

Nakon pola sata.................Zriiin

Čuj. Mario je. Nego kako si?.............Biće te boli kad pitaš..............Kako si pogodio. Mislim da nema mišića koji se nije upalio. Već sam se zabrinuo.............To ti je normalno. I ja sam k'a pribijena mačka. Baš maloprije Vjetar zvao. I njega boli. Posebno ono rebro što ga je stuka na Biokovu. ......

Deset dana poslije na suženju 460m od ulaza

Zlajo mlati. Lupa deveti hilti metak odvijačem koji se pokazao najboljim rješenjem. Eto i Vjetra nakon posla. Što ima?.. Daj da vidim. Uf.  Triba lupiti još koji. Daj ja ću. Lupa Vjetar. Hilti zatajuje. Gura još jedan metak. Ništa. Odvijač se zaglavljuje. Buši drugu rupu i pokušava okinuti rezervnim svrdlom. Gura još jedan metak. Lupa. Tras... Aaaaaaaaaaaaaa. Komad košuljice metka izletio je kroz navoje svrdla, probio zračnicu od gume i zabio se Vjetru u prst.

Vjetru zuji u ušima od detonacije. Kaže da misli da bi probio i zaštitne naočare. Kad je bol jenjala i prst previjen, Vjetar se uspijeva provući, pa Mario za njim, a nas dva krupna ostajemo. Mijenjamo se u rupi i Zlajo marljivo okida još devet komada. Konačno zrak iz pluća i eto nas za njima. Crtamo kanal oblijepljen blatom do stropa. Zlajo i Vjetar se pomalo vraćaju vani. Zlaji noga otkazuje poslušnost pa je vuče po kanalu.

Konačno, nakon 12 sati provlačenja, udaranja svim dijelovima tijela u kamen, mlačenja kladivom i macolom, valjanja u ljepljivom blatu i vucaranja bušilice i druge opreme u 22,30 izlazimo. Pljušti. Za visokog vodostaja špilja se u potpunosti ispuni vodom pa smo sretni što smo vani.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na putu prema Šibeniku pokušavamo stati u nekakav noćni klub u Kovačevićima i  domoći se pive, no glasna buka narodnjaka i drugih popularnih melodija nas tjera vani na kišu. Sutra ćemo ponovo biti slupani i čekati da prođu dani da se zaborave oni teški trenuci i da se ponovo upali špiljarski špurijus    

Špilja Duliba je poznata Vjetru od ranije. Pronašao ju je pregledavajući stijene s tragovima mahovine i povremenog toka desnog pritoka Krčića. Bio je blizu ulaza i u vrijeme kad je iz ulaza šibala snažna vodena bujica. Hidrološki gledano špilja je povremeni izvor, stručnjaci bi je svrstali u intermitentne krške izvore, dakle one koji se aktiviraju nakon znatne saturacije podzemlja vodom i to jako mali broj dana u godini.

U slučaju Dulibe to je vrlo vjerojatno često povezano s naglim topljenjem snijega. U špilji nismo pronašli većih prostora, a relativno prohodni kanali su na brojnim mjestima suženi sigama koje naravno nastaju u vrijeme kad je špilja suha. U brojnim kaskadama se tada zadržava voda, što Dulibu čini izrazito teško prohodnom.

Vjerujemo da ne bi istražili toliku duljinu kanala da se ove godine nije radilo o izuzetnoj suši koja je isušila bazene s vodom. Kad se špilja aktivira kao izvor svi su njeni zasad poznati kanali pod vodom jer je ulaz ujedno i najviša točka. Kao dokaz za to nam mogu poslužiti tragovi blata na stropu svih kanala.

Dio špilje do križanja na nekih 350m od ulaza je ispraniji, po svim kadama se mogu naći obluci raznih veličina. Desni, istočni odvojak je očito manje hidrološki aktivan te su nakupine blata tu izrazito velike. Lijevi, zapadni kanal još nije istražen do kraja. Treba spomenuti da duž cijelog objekta lagano struji zrak.

U Dulibi je istraženo i topografski snimljeno ukupno 716m duljine kanala što je svrstava u red velikih speleoloških objekata i šestu špilju po duljini u Šibensko – kninskoj županije*.

Najdublja točka je -19m i nalazi se pedesetak metara od ulaza.

Istraživanja se naravno nastavljaju, i dalje uz obilnu upotrebu macole i hilti metaka.

Kronologija istraživanja

08.10.2011. Dina Kovač (SOV), Goran Rnjak, Mario Blatančić, Zlatan Trokić- topografski snimljeno 97m kanala

10.10.2011. Mario Blatančić, Goran Rnjak, Teo Barišić – topografski snimljeno 350m kanala

20.10.2011. Mario Blatančić, Goran Rnjak, Zlatan Trokić, Teo Barišić – topografski snimljeno 269m kanala

*Najdulje špilje u Šibensko – kninskoj županiji

  1. Kotluša, Civljane 3418 m
  2. Gospodska špilja, Civljane 3060 m
  3. Miljacka II, NP Krka 2357 m
  4. Rudelićeva špilja, Civljane 1382 m
  5. Golubnjača u Grulovićima, Kistanje 1054 m
  6. Duliba, kanjon Krčića 716 m
  7. Miljacka I i V, NP Krka 712 m

Foto: Dina Kovač & Goran Rnjak - Vjetar & Teo Barišić


  27.02.2012, 22:19

  Teo Barišić