Gotovo da i nema Hrvata koji nije čuo za stihove „U Zagori na izvoru rijeke Čikole“ i mitska bića NiPrije koji obitavaju u bespućima Dalmatinske zagore. U potragu za mitskim bićima uputili su se i članovi speleološkog odsjeka Sv. Mihovil iz Šibenika, a kako je to bilo možete pročitati u nastavku.
Od davnina krški izvori bude čovjekovu znatiželju, stoga i ne čude brojne legende i zapisi o zlatu 21. stoljeća. Izvor rijeke Čikole smješten je u Mirlović polju, na rubu Petrovog polja, padinama Svilaje. U predosmanskom dobu rijeka Čikola nosila je naziv Poljščica, dok je naziv Čikola dobila zahvaljući Turcima, što znači „voda kroz litice“. (Čikola. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.).
Prva zabilježena istraživanja izvora Čikole proveli su članovi RK Sava koristeći se 30 metarskim nargilama (zrak upuhivan s površine) čiji su tragovi – metalni klinovi za postavljanje sigurnosne niti, i danas vidiljivi unutar samog izvora. Prvo znano topografsko snimanje jame provedeno je 1980. godine od strane Instituta za geološka istraživanja – IGI, danas Hrvatski geološki instut gdje je topografski snimljen ulazni dio izvora do 8m dubine. Gotovo 43 godine kasnije na inicijativu Petre Kovač Konrad rađa se ideja o ponovnom snimanju izvora u periodu kada je cijeli izvor potopljen. U pravilu bi nastojali izbjeći periode visokog vodostaja, međutim u ovoj situaciji visoki vodostaj nam omogućuje lakši transport opreme i veću vidljivost unutar samo izvora čime se i kvaliteta dobiva na značaju.
Ulaz izvora Čikole pukotinskog je karaktera dimenzija 15x0,5m te orijentacije sjever – jug. Ulazni dio izvora – prvih 40 metara na dubini od 8 metara, za vrijeme niskih vodostaja presuši te je moguć pristup bez korištenja ronilačke opreme. Nakon 40 metara kanal se dijeli na dva prolaza koji se nastavljaju u kanalu smjera sjever – jug, isti kanal je stalno potopljeni dio izvora. Nakon 60 metara na dubini od 33 metra kanal zavija u smjeru istok – zapad te spušta do dubine od 38 metra. Visina kanala u najdubljem dijelu izvora iznosi nešto manje od jednog metra.
Članovi SO HPK Sv. Mihovil u tri samostalna istraživanja i jednim istraživanjem potpomognuti speleoroniocem Jonathanom Gabrisom iz SO PDS Velebit topografski su snimili 125m izvora do dubine od 38 metara.
20.10.2023, 09:51
Tekst: Jure Šarić
