U bujičnom toku rijeke Čikole između Kaočina, zaseoka Bašići i Pakova sela s druge strane nalazi se najdivljiji, najstrmiji i najtijesniji dio trase ovog impozantnog i slabo poznatog kanjona između slapova Lasmača i Saranča. Naš Joka (Joso Gracin) veli da je od kada ga je otkrio često zalazio u njega i onda su ga tamo slijedeći, početkom milenija počeli redovito pohoditi brojni Mihovilci u vrijeme kad je Čikola na izdahu, kad dođu topliji dani, a u koritu ima još vode i cijeli se put pretvara u pravi mali zabavni vodeni park sa plivanjem, skokovima u duboke bazene i absailing.
U traganju za trasom nekog interesantnog puta kroz kanjon u vrijeme kad ima vode probijali smo se sjevernim rubom kanjona kroz šmrike, glogovinu i draču i kako to obično biva u dubokom hladu jedne fafarinke naletimo na špiljski otvor veličine vrata. Provukli smo se tako s Mišinom tikicom dalje, pronašli skrivenu dvoranu s ostacima zbjega iz Domovinskog rata, malo dalje kroz kanal sa strujom zraka i upali u 10-tak metara široku i 20m dugu dvoranu sa sunčanim oknom u vrhu 15m visokog zvona. U špilji su na sve strane jazavci iskopali rupe i na nekim mjestima iz dubine izvukli komade keramike za površinu.
Ni pet dana poslije eto nas opet. Sad kad smo je sami pronašli, Joka je lako od mještana doznao da su stanovnici sela boravili u špilji 10-tak dana nakon okupacije Miljevaca i kad se situacija malo primirila krenuli dalje prema slobodnom teritoriju. Postoje priče kako su hrvatski branitelji iz špilja krenuli i u oslobađanje Miljevaca, a sad ćemo vjerujem doznati i detaljnije da li se radi o ovoj špilji. Stanovnici je zovu Velika pećina i kad se radi o tako „običnom“ imenu obično speleolozi dodaju još neko, a nama se svidjelo ime Kaočinka po najbližem naselju Kaočine. Usput je Joka doznao o još jednoj špilji koju stanovnici zovu Trogrlo i njen položaj smo zahvaljujući velikom otvoru brzo pronašli uz pomoć Gogle Eartha.
Nakon topografskog snimanja se pokazalo da je Velika pećina Kaočinka duga 105m (horizontalna projekcija 92m), da je duboka 22m, da se gornji ulaz nalazi na cca 194m, a donji na 174m nadmorske visine odnosno nekih 24m iznad rijeke Čikole. Špilja Trogrlo dobila je ime po tri otvora koji čine dva izuzetno atraktivna kamena mosta. Sam ulaz je obrastao gustom vegetacijom i u njemu se nalazi prekrasni primjerci erodiranih siga koje se danas nalaze na danjem svjetlu. Cijela špilja je duljine 81m dok je razlika između najdublje točke i najvišeg otvora 45m. Njezin dno se nalazi svega 75m udaljenom i 20m više od najistočnije točke Kaočinke, tako da se vjerojatno radi o istom sustavu čiji je spoj danas zatrpan.
Obje špilje su izuzetno atraktivne, relativno lako prohodne, a istraživanja koja slijede će pokazati njihovu ulogu u bližoj i daljnjoj, ljudskoj i geološkoj povijesti.
16.11.2014, 19:37
Teo Barišić
