U jami na obroncima Moseća pronađena prapovijesna keramika

U jami na obroncima Moseća pronađena prapovijesna keramika

Radi se o jami za čije su postojanje znali već sedam godina, ali im se tek sada pružila prilika da je napokon detaljno istraže, topografski snime i izrade njen nacrt.

 

Speleolozi SO HPK Sv.Mihovil iz Šibenika, Teo Barišić i Joso Gracin, ovih dana su pri jednom od svojih redovnih istraživanja speleoloških objekata na prostoru naše županije, u jednoj od jama Zagore, na obroncima Moseća, pronašli ulomke prapovijesne keramike.

Radi se o jami za čije su postojanje znali već sedam godina, ali im se tek sada pružila prilika da je napokon detaljno istraže, topografski snime i izrade njen nacrt. Zanimljivo je to da je za pronalaženje ovog arheološkog nalaza na neki način najzaslužniji njihov pas. On se je zajedno s njima spustio do dna ulazne dvorane i u bočnom zidu na dubini od oko 20 metara  stao se zavlačiti u teško primjetan, omanji otvor, koji je ustvari predstavljao ulaz u jedan prilično uski kanal, širine 50, a visine tek 30 centimetara. Nakon što se pas provukao dublje u unutrašnjost kanala, za njim su se, čisteći put pred sobom, uspjeli provući i speleolozi. Ubrzo su doprijeli do manje dvorane promjera 5 X 3,5 metra u kojoj su na površini sedimenta primijetili dva ulomka prapovijesne keramike.

Nalaz su snimili na mjestu pronalaska, izradili nacrt dvorane i o ovom otkriću odmah obavijestili šibenske arheologe.

Po prvim saznanjima najvjerojatnije se radi o keramici iz brončanog doba ili o keramici iz perioda prelaska bronce na željezo, a to je vrijeme od 2500 pa do 800 godina prije Krista, što znači da su ovi ulomci stari od tri tisuće do četiri i pol tisuća godina.

Ulazna dvorana ove jame, je osvijetljena vanjskim svjetlom, a uz to je suha i odlično zaštićena od svih vremenskih nepogoda, pa je pretpostavka da je prapovijesnim ljudima mogla poslužiti kao prostor u kojem su stalno živjeli ili možda tek povremeno boravili, a mala dvorana u kojoj su speleolozi pronašli keramiku u tom slučaju mogla je poslužiti kao mjesto za ukop mrtvih, tj. kao grobište, pa bi ovi ulomci mogli biti i ostaci nekakve urne.

Šibenski speleolozi smatraju da su oni prvi ljudi koji su gotovo nakon 3-4 milenija ušli u ovu dvoranu. Pri speleološkom aktivnostima to nije nikakva rijetkost. Često se puta dogodi da speleolog svojom nogom prvi puta kroči u neki novootkriveni podzemni prostor u koji od postanka svijeta pa do tada nije kročilo niti jedno drugo ljudsko biće. U tome je jedna od istraživačkih draži speleologije.   

Speleolozi su zbog zaštiti ovog novootkrivenog arheološkog lokaliteta, podatke o njegovom imenu i točnoj lokaciji na kojoj se nalazi, dali samo arheolozima.

U našoj županiji je do sada otkriveno, istraženo ili djelomično istraženo više od deset speleo-arheoloških lokaliteta u čijim su sedimentima pronađeni kulturni sadržaji od davnog paleolitika, pa preko neolitika, bakra, bronce i željeza sve do antike. Početak speleo-arhologije i arheologije uopće u šibenskom kraju, započeto je 1888. godine kad je tadašnji zatonski učitelj Frane Škarpa, samoinicijativno pokrenuo arheološko istraživanje špilje Tradanj kraj Zatona. 


  11.04.2012, 07:59

  Joso Gracin

 

FOTOGALERIJA

Crna Gora 2017

  26 fotografija

 

FOTOGALERIJA

KG DP 33.480 m

  39 fotografija