Šibensko-kninsku županiju krase mnoge prirodne ljepote i znamenitosti. Vrh Sinjal kao najviši vrh Hrvatske strane Dinare i najviši vrh u Šibensko - kninskoj županiji te ujedno i najviši Hrvatski vrh. Uz prisutne i dobro nam znane vrhove planina koje nas okružuju tu su podzemne ljepote Dalmatinskog krša ne toliko razvikane i stanovništvu približene. Kao kod planinara uvijek prisutna želje za osvajanjem najviših vrhova tako je i kod speleologa ili entuzijasta i zaljubljenika u podzemlje prisutna želja za istraživanjem i osvajanjem prirodnih dubina koje kriju ljepote koje čovjek rijetko ima priliku vidjeti.
I ovo je trebala biti jedna od takvih priča ali...
Priča je to o grupi Mihovilovih speleologa koji su se upustili u kartiranje trenutno najdublje nam znane jame na području Šibensko-kninske županije – Jame pod Barišinovcem. Jama je do sada istraživana u više navrata od članova raznih speleoloških udruga kao i članova Hrvatskog geološkog instituta, ali ne u potpunosti i nije izrađen topografski nacrt objekta. Nove izmjere donijele su -186 m dubine i 288 duljine.
Grupa speleologa, članova SO HPK Sv. Mihovil iz Šibenika odlučila je kroz nekoliko posjeta odraditi detaljno istraživanje te izraditi tlocrt i profil jamskog sustava. Skupili smo se i to odradili ali samu jamu smo napustili tužni. Osim prisutnog zadovoljstva zbog završenog istraživanja, izrađene kartografije, potvrde postojanja živog svijeta kao i stalnog toka podzemne vode unutar same jame, razloga za neko veliko veselje baš i nije bilo i opet zahvaljujući ljudskoj ruci.
Umjesto da bude ponos našeg krša kao najdublja jama u našem susjedstvu puna siga, saljeva, jezeraca i svih ostalih ljepota koje je priroda stvarala milionima godina ona predstavlja svu surovost ljudskog nemara pretrpana nabacanim komunalnim otpadom deklarirana kao jedna od najzagađenijih jama u Hrvatskoj. Od samog ulaza na putu prema dolje prate nas hrpe smeća i tako do samog dna, do same kapilare na dubini od -186 m gdje voda otječe dalje u podzemni tok oko koje se nalaze plastične vrećice donesene bujicama nastalim uslijed velikih kiša.
Unatoč smeću i zagađenju, u ovoj i u još dvije jame splitski speleolog T. Rađa pronašao je rakušca za kojeg se mislilo da pripada vrsti Niphragus Boskovici no kasnije je analizom molekularne građe utvrđeno da se radi o novoj vrsti koja je dobila naziv Niphragus Zagorae zagori naravno po Dalmatinskoj Zagori
Ovo je tekst od nekoliko riječi o radu Šibenskih speleologa ali ujedno i apel svima da poštuju okolinu u kojoj žive, da poštuju prirodne ljepote koje nas okružuju i da promijene životne navike sa kojima indirektno truju i sebe i sve nas.
Jame i špilje nisu odlagališta otpada, one su nečiji dom!!!
Više informacija o zagađenosti podzemlja na www.cistopodzemlje
18.12.2015, 14:47
Mate Koštan