Već se godinama priča kako bi Komisija za speleospašavanje HGSS-a trebala imati speleološki katastar u kome bi se nalazili barem podaci o najvećim speleološkim objektima kako bi planiranje speleospašavanja bilo što brže i učinkovitije. Poznato je da Hrvatska nema centralnog katastra speleoloških objekata. Podaci o špiljama i jamama često se nalaze razbacani po raznim udrugama, a nerijetko i kod pojedinih speleologa koji ih nisu dostavili u klupske arhive. Čak i da su ti podaci dostupni u svakome trenutku, postoji potreba da se nadopunjavaju detaljima vezanim uz vježbe i stvarne akcije spašavanja u pojedinim objektima. U realnoj situaciji podatak gdje se nalaze izrađena sidrišta za spašavanje, članova spašavateljskih timova koji su odrađivali pojedine dijelove jame, koliko je uopće potrebno opreme da se dio speleološkog objekta pripremi za spašavanje ... postaju ključni elementi za brzu i kvalitetnu pomoć i spašavanje unesrećenog speleologa.
“EU Proteus” ime je zajedničkog projekta Jamarske reševalne službe Slovenije i Hrvatske gorske službe spašavanja, a pod pokroviteljstvom Europske unije kao glavnog financijera projekta. Glavni cilj projekta jačanje je svijesti o mogućnostima nesreća u speleološkim objektima, ali i povećanje učinkovitosti speleološkog spašavanja unutar mehanizama civilne zaštite u Europi. Među brojnim zadaćama projekta predviđena je i izrada katastra najkompleksnijih speleoloških objekata Hrvatske i Slovenije.
Izradu katastra 50 najvećih speleoloških objekata u Hrvatskoj za potrebe provedbi akcija spašavanja unesrećenih speleologa HGSS je povjerio speleolozima HPK Sveti Mihovil.
Nacrti su prikupljeni speleoloških udruga i iz literature te potom obrađeni na način da su digitalizirani, kompletirani i prebačeni u mjerilo 1:1000 i pripremljeni za ispis na manjim pisačima.
Drugi važni podatak o objektu svakako je njegova lokacija i to ne samo koordinate koje često znaju biti neprecizne već i pristup objektu. Prilazni putevi se uglavnom mijenjaju; asfaltiraju se makadamski i probijaju novi šumski tako da često špilji ili jami možemo danas doći bliže vozilom nego se to moglo u prošlosti. Ponekad je situacija potpuno drugačija pa stara pješačka staza koju je koristilo stanovništvo obraste u vegetaciju pa je potrebno imati jako dobar podatak o staroj stazi koja se onda može pronaći obilaženjem ili probijanjem takvih mjesta. Jedino rješenje bilo je izlazak na teren. Tako su se obišli svi ulazi u objekte pri čemu su provjerene koordinate ulaza i prikupljeni GPS tragovi pristupnih staza prikladni za korištenje u programima Google Earth, OzyExplorer kao i za prebacivanje u GPS uređaje.
Za svaki speleološki objekt formirana je mapa u kojima se nalaze nacrti, zemljovidi sa položajem objekata, podaci o vježbama i akcijama spašavanja, materijali prikupljeni iz literature i podaci o prilaznim putovima
Sve zamisli o katastru u potpunosti su pozdravili slovenski kolege koji su svoj katastar odlučili formirati na isti način. U planu je njegovo proširenje.
Izuzetno je važno da se među speleolozima, posebice voditeljima istraživanja uspostavi praksa dostave podataka HGSS-u kako bi se povećala sigurnost svih sudionika speleološkog istraživanja.
09.12.2013, 19:07
Teo Barišić i Goran Rnjak - Vjetar
