U Špilji u kamenolomu Debeljača ili kako je sve češće zovu Špilja Debeljača zadnji put su 2005-te pronađeni novi špiljski kanali. Tada su se nakon niza istraživanja koja su vodili speleolozi SO PDS Velebit u zadnjem istraživanju pridružili i speleolozi SO PD Mosor i SO HPK Sveti Mihovil.
Izračunata je ukupna horizontalna duljina kanala od 908m. U špilji su kasnije provedena brojna znanstvena istraživanja, a ova, po mnogima sigama najukrašenija špilja u Hrvatskoj često je posjećivana od strane speleologa. Nedavno sam tragajući za njenom stvarnom duljinom, povukao poligon po nacrtu i dobio brojku od 998m. Nedostajalo je samo 2 metra da se špilja uvrsti na popis najduljih hrvatskih špilja.
Naravno da bi se na starom nacrtu mogao naći neki kanal kojim bi se protumačila ta razlika no tih dva metra učinilo se kao dobra ideja za motiv za novu istraživačku akciju. Prvi put smo se Goran Rnjak i ja našli na jamskom ulazu u povratku sa stručnog seminara u Krasnom. Kiša koja je neprestano lijevala, kasno popodne i umor u glavi i nogama od prethodne noći nas je odgovorio od ulaska. Našu pažnju je ipak privukla mala špilja sa čuvenim barbarski polomljenim stalagmitom na sigastom mostu i zaključili smo da bi istraživanje započeli njenim pažljivim pregledom, topografskim snimanjem i stavljanjem u odnos sa špiljom Debeljačom.
I tako, 30.travnja 2012., skupila se mala ekipa: Zlatan Trokić, Mario Blatančić, Luka Dubravica i Teo Barišić. U podne smo startali sa pregledom i snimanjem male špilje. Izmjerili smo da se njen ulaz nalazi 40m istočno od jamskog ulaza u Debeljaču. Utvrdili smo njenu ukupnu duljinu od 49m i imali priliku vidjeti ostatke čuvenog stalagmita. Jamski ulaz u špilju Debeljaču je preuređen sa 8mm fixevima i ubrzo smo se svi našli na dnu ulazne dvorane. Mario je na istočnom zidu tehnički počeo penjati 15m visoki sajev. Saljev se dalje nastavlja isprva strmom pa sve blažom kosinom u duljini od 20 metara. Na sigovini prekrivenoj špiljskim mlijekom nekoliko je velikih kamenica. Najviša točka saljeva nalazi se točno ispod dna saljeva lijevog kraka male špilje. Visinska razlika je prema našim i ranijim mjerenjima negdje oko 8m s nepoznatom greškom. Ovime smo utvrdili da je veza između male špilje i Debeljače prekinuta prirodnim rastom sigovine, a ne zarušavanjem uslijed miniranja u kamenolomu. Glavni cilj ulaska u špilju bio je ostvaren. Utvrdili smo odnos između špiljskih kanala i prešli kilometar duljine. Novopronađeni kanal je nazvan „Za Debeljka“.
Dalje u špilji oko 100m daljine od ulaza Mario je ponovo ispenjao 11-metarski saljev no nakon 5 metara kosine kanal je također zasigan bez veće perspektive daljeg prolaza. Otišli smo još nekih 100-tinjak metara dalje. Još jedno, ovog puta bezuspješno penjanje, ali smo bez penjanja topografski snimili dva kanala duljine 15m i 35m koji se ne nalaze u nacrtu. U oba smo na početnim dijelovima našli tragove prolaska speleologa no do njihova kraja se trebalo provlačiti kroz ljepljivo blato.
Vrijeme je konačno iscurilo iz pješčanog sata. U 21,40 svi smo bili vani, najeli se i zadovoljni uspješnim istraživanjem zaputili kućama u Stankovcima, Vodicama i Šibeniku. Tako su u kratkom razmaku Mihovilci na popis najvećih hrvatskih špilja ugurali još jednu. Ukupna duljina Špilje Debeljače iznosi 1082m i na 52. je mjestu. Praksa pokazuje koliko je važno pri posjeti poznatim speleološkim objektima sa sobom ponijeti nacrt jer uvijek postoji mogućnost pronalaska novih prostora.
ps - nismo nosili foto aparat
http://www.speleologija.hr/zastitaprirode/debeljaca.html
01.05.2012, 21:20
Teo Barišić
